U ŽMINJU NA ŠTERNI PREDSTAVLJEN

   redizajnirani i novo izrađeni Žminjski rićin, zaštičen   u Državnom zavodu za intelektualno .

vlasništvo pod brojem  D20110114 A

U sklopu ovogodišnjeg Sabora čakavskog pjesništva predstavljen je originalni  suvenir - žminjski rićin, replika naušnice iz 9. stoljeća koju je u suradnji s Općinom Žminj Arheološkim muzejom Istre iz Pule. Katedrom Čakavskog sabora te Gradskom knjižnicom Pula – čitaonicom Žminj izradila zlatarna ''Claudia zlato'' iz Svetvinčenta.

Predstavljanje  naušnice povjereno je voditelju srednjevjekovne zbirke Arheološkog muze|a Istre u Puli Željku Ujčiću, koji je predstavio istraživanje starohrvatskog groblja kod škole u Žminju, gdje su pronađene naušnice, a koje je od 1955. do 1957. istražio upravo Arheološki muzej Istre. Originalni primjerci žminjske naušnice čuvaju se u muzeju i zaštićeni su upisom u Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske te  kao takvi  predstavljaju kulturno  dobro. Cilj ovog projekta je izraditi nosive        

naušnice priIagođene današnjici, u više  dimenzija te ostvariti i realizirati didaktički i turistički mar­keting žminjskog rićina kako bi on postao prepoznatljiv kulturni proizvod i kao turistički suvenir promovirao područje Žminjštine  istarske regije, a i Hrvatske kao cjeline.

Naušnica je nađena upravo na starohrvatskoj nekropoli u Žminju a   pripadala je nošnji starohrvatskog seljačkog  stanovništva na području Žminjštine   za vrijeme franačke vlasti  u 9. i 10. stoljeću.

- Starohtrvatsko    groblje u Žminju  najznačajniji je svijedok novog naseljavanja

poluotoka početkom 9. stoljeća. Bio je to izraz franačke državne politike nakon pobjede nad  Avarima 796. - pobjede Franaka i saveznika Slavena iz Istre koje predvodi dux  Ivan.  Pogrebni običaji i nalazi, gdje su naušnice najvažnija tipološka odrednica, datiraju groblje u vrijeme od sredine 9. stoljeća do sredine 10. stoIjeća, kada Istra pripada Svetom Rimskom Carstvu i Italskom kraljevstvu – dakle, to je vrijeme i naših naušnica, kazao je Ujčić.

Na srednjovjekovnom   groblju pronađeno je 227 grobova, a Ujčić ističe "Groblje hrvatskih doseljenika u Žminju bez priloga, samo s nakitom, za razliku  od grobova iz Buzeta i Motovuna samo s nakitom, izražava već izrazito   kršćansko stanovništvo oko žminjskog kaštela. Na groblju je pronađeno dvadesetak prstena , a naušnice su  najzastupljeniji nalaz”.

Naušnica je izrađivana od srebra i bronce ili  je bila posrebrena, Jagode su joj izrađene od dvije spojene polutke ovalnog oblika, što pripada mediteransko-bizantskoj tradiciji, a naušnica zapravo ima više vrsta  te se svrstavaju u nekoliko skupina.

- Stanovnice Žminjštine tada nose također i nakit proizveden u većim primorskim gradovima - Puli i Poreču gdje, premda pod Francima,  i dalje živi  zanatska tradicija kasne antike i Bizanta. Također se očekuje da su naseljenici u Žminj ovaj nakit donijeli  i   pri kolanizaciji  Dalmacije jer su izolirani gradovi Split i Zadar, kao i kvarnerski otoci, puno dulje pod bizantskom vlašću. Posebno se istiće druga starohrvatska - dalmatinska skupina naušnica s, jednom, dvije, tri ili  četiri takozvane šuplje jagode, a treća skupina ma­nje je atraktivna zbog ukrasne skromnosti - jednostavne karičice s kukicom ili pojačanom  žicom ili koljencima pojašnjava Ujčić.

Zastupljene su i ketlaške naušnice, koje su tipične za područje Slovenije, dijelove Austrije i Furlanije te  bjelobrdske kulture , koja je tipična za područje Slavonije.
Na spojevima polutki opasana je obična ili u jednom redu pletena filigranska nit. Obična ili pletena žica ovijena je i na krajevima jagoda, kroz koje prolazi karika. Naušnice su zatvorene (nemaju kopču), a to znači da  se nisu

nosile na ušima, nego na tra­ci ovijenoj oko glave, odnosno na pletenicama kose, na što ukazuju ostaci tekstila kod nekih naušnica.

- Raznovrsnost stilskog podrijetla naušnica iz Žminja naglašava zanatski kasnoantički supstrat i  tradiciju stalne veze našeg poluotoka naročito s dalmatinskim, ali i prialpskim  panonskim proslorom tijekom, nešto više od ovih spomenutih stotinu   godina. Naravno, naušnice su se mogle prenositi i  na pokoje generacijsko koljeno. Naušnice iz Žminja spomen su na naše daleke pretke sjećanje    na naše rođake iz duboke prošlosti, one su sada naša memorja naše povjesti.  Čitav jedan milenij te uzorite i ponosne žene, bake i pramajke očuvale su za  nas ovaj nakit sve do današnjih dana. Siguran sam da su one sada sretne i zadovoljne  jer  nakon tisuću godina. dakako uz pomoć arheologije i suvenira one sada simbolićno svoj  nakit ponosno predaju u nasljeđe svojim prapraunukama,zaključio je
Ujčić.

NOVO IZRAĐENI ŽMINJSKI RIĆIN KOMERCIJALIZIRAN JE I MOŽE SE KUPITI OD SREBRA , ZLATA I DRUGIH MATERIJALA U TRGOVAČKO ZLATARSKOM OBRTU ''CLAUDIA ZLATO'' U SVETVINČENTU I ŽMINJU.